SlowingoGramatika
+ 1 / 3

Slabi oblici i povezani govor na engleskom: šva, gonna, wanna, I'd've i rečenični naglasak

Weak Forms and Connected Speech

Na ovoj stranici
  1. Cilj
  2. Osnovna ideja
  3. Srpski i engleski
  4. Oblik
  5. Upotreba
  6. Česte greške
  7. Zamke za govornike srpskog
  8. Ne mešajte
  9. Pravopis i izgovor
  10. Zlatno pravilo
  11. Vežbe

Cilj

Posle ove lekcije moći ćete da čujete i izgovorite kratke, slabe glasove gramatičkih reči (can, was, to, of, and), da razumete skraćene oblike, uključujući i dvostruke (I'd've), da prepoznate neformalna skraćivanja kao što su gonna i dunno, da pratite reči koje se u brzom govoru spajaju i da naglasak stavite na pravo mesto.

Osnovna ideja

Engleski ima jak ritam. Važne reči – imenice, glavni glagoli, pridevi, prilozi – su naglašene: glasnije su, duže i jasnije. Gramatičke reči – pomoćni glagoli, članovi, predlozi, zamenice – obično su nenaglašene, pa postaju kratke i slabe.

Zamislite rečenicu kao niz visokih stubova sa konopcem između njih. Stubovi su reči sa sadržajem. Konopac je gramatika. U brzom govoru konopac se ulegne i skoro dodirne zemlju: What do you want to do? zvuči otprilike kao /ˈwɒtʃə ˈwɒnə duː/. Gramatika je i dalje tu; samo je čujete kao nekoliko brzih, mekih glasova.

Zato učenici koji znaju gramatiku često ne razumeju filmove i razgovore. Oni čekaju rečnički izgovor reči was, to i have, a u običnom govoru ljudi ga skoro nikad ne koriste. Većina ovih slabih glasova ima isti samoglasnik: kratak, opušten, neodređen glas. Zove se šva (schwa), piše se /ə/ i najčešći je glas u engleskom.

Srpski i engleski

Ovde imate jednu prednost: i srpski ima „male reči“ bez naglaska – enklitike (ću, ti, ga, je, se, li): „Daću ti ga sutra“. Engleski slabi oblici rade na sličan način. I srpski razgovorni jezik skraćuje („oćeš“, „jel“, „ajde“), baš kao wanna i dunno. Razlika je u samoglasnicima: srpski svaki samoglasnik izgovara punim glasom i nema šva, a navika „piši kao što govoriš“ tera nas da for, to, and čitamo onako kako su napisani. Drugo: srpsko h je jako, a englesko h je samo dah – u slabim him, her često potpuno nestane. Treće: srpski nema glas /w/, pa was i would lako dobiju srpsko v.

SrpskiEngleskiU čemu je razlika?
Daću ti ga sutra.I'll give it to you tomorrow.ovde je isto: male gramatičke reči su bez naglaska
Oćeš da idemo u bioskop?Do you wanna see a film?ovde je slično: razgovorno skraćivanje
Ne znam.Dunno.ovde je slično: skraćen razgovorni oblik
for = puno srpsko ofor you /fə ˈjuː/srpski nema šva: samoglasnik oslabite
hleb (jako h)I asked him /ɪm/englesko h je dah, a u slabom obliku nestaje
vodaShe was late /wəz//w/ nije srpsko v: zaokružite usne
kaži kao što piše: „volk“walk /wɔːk/engleski se ne izgovara slovo po slovo: l se ne čuje

Ukratko: nenaglašene gramatičke reči poznate su vam iz srpskog „daću ti ga“; pazite samo da gramatičke reči ne čitate punim samoglasnicima, da h bude samo dah i da /w/ ne postane v.

Oblik

Slabi oblici gramatičkih reči (izgovor je opisan i u delu „Pravopis i izgovor“)

RečJak oblikSlab oblikPrimer
can/kæn//kən/, /kn/I can swim.
was/wɒz/ (UK), /wʌz/ (US)/wəz/, vrlo kratkoShe was late.
were/wɜː/ (UK), /wɜːr/ (US)/wə/ (UK), /wər/ (US)They were tired.
have/hæv//həv/, /əv/Where have you been?
do/duː//də/What do you think?
to/tuː//tə/I want to go.
of/ɒv/ (UK), /ʌv/ (US)/əv/ ili /ə/a cup of tea
for/fɔː/ (UK), /fɔːr/ (US)/fə/ (UK), /fər/ (US)It's for you.
and/ænd//ən/ ili /n/fish and chips
a / an/eɪ/ / /æn//ə/ / /ən/a cup, an apple
the/ðiː//ðə/; ispred samoglasnika kratko /ði/the cup, the apple
at / from/æt/ / /frɒm//ət/ / /frəm/at home, from London

Ispred samoglasnika the zvuči kao kratko /ði/ (the apple), a to kao kratko /tu/ (to eat), a ne /ðə/ i /tə/.

Skraćeni oblici, uključujući dvostruke

Pun oblikSkraćeni oblikPiše li se?
it willit'llda (neformalno)
there willthere'llda (neformalno)
should have / could have / would haveshould've / could've / would'veda (neformalno)
I would haveI'd'veretko; uglavnom u govoru
would not havewouldn't'veretko; uglavnom u govoru

Neformalna skraćivanja

Pun oblikSkraćivanjeSmem li to da napišem?
going to (budućnost)gonnasamo u vrlo neformalnim porukama, tekstovima pesama, dijalogu
want towannaisto
(have) got togottaisto
have tohaftaretko se piše
let melemmesamo u neformalnim porukama
I don't knowdunnosamo u neformalnim porukama
kind ofkindasamo u neformalnim porukama
should have / could haveshoulda / couldasamo u neformalnim porukama

Upotreba

1Slabi oblici gramatičkih reči

U običnom govoru pomoćni glagoli, članovi, predlozi i zamenice koriste slabe oblike, obično sa šva. Gramatička reč ima jak oblik kada je naglašena: u kratkim odgovorima, za kontrast (A1-17) i – kod pomoćnih glagola i predloga – na kraju rečenice (Yes, I can. Where are you from?). Zamenice u ulozi objekta (him, her, them, us) i članovi obično ostaju slabi, čak i na kraju: I asked him.

I can swim, but not very well.
Znam da plivam, ali ne baš dobro.
can je slabo: /kən/
Can you swim?
Znaš li da plivaš?
u pitanju je can obično slabo: /kən/
Yes, I can.
Da, znam.
kratak odgovor: jako /kæn/
She was at work all day.
Ceo dan je bila na poslu.
was i at su slabi
What are you looking at?
Šta gledaš?
at na kraju je jako
I'd like a cup of tea.
Popio bih jedan čaj.
of je slabo, samo /ə/
This one's for you.
Ovo je za tebe.
for je slabo
Where are you from?
Odakle si?
from na kraju je jako

2Skraćeni oblici, uključujući dvostruke

Skraćeni oblici su normalan govorni oblik pomoćnih glagola i reči not. Dvostruki skraćeni oblici, kao I'd've i wouldn't've, vrlo su česti u govoru, naročito u kondicionalnim rečenicama trećeg tipa (B1-07) i uz should have / could have (B1-09), ali ljudi ih obično pišu u punom obliku. Tu gramatiku ćete naučiti kasnije; ovde naučite da prepoznate glasove.

It'll be fine — don't worry.
Biće sve u redu, ne brini.
There'll be a lot of people at the concert.
Na koncertu će biti mnogo ljudi.
We should've left earlier.
Trebalo je da krenemo ranije.
should've: /ˈʃʊdəv/; ustaljen izraz: pogledajte B1-09
She could've been a professional singer.
Mogla je da bude profesionalna pevačica.
ustaljen izraz: pogledajte B1-09
If I'd known, I'd've told you.
Da sam znao, rekao bih ti.
I'd've = I would have; ustaljen izraz: pogledajte B1-07
You wouldn't've liked it anyway.
Ionako ti se ne bi svidelo.
wouldn't've = would not have; ustaljen izraz: pogledajte B1-07

3Neformalna skraćivanja: gonna, wanna, gotta i druga

Ovo su normalni opušteni govorni oblici čestih izraza. U razgovoru su sasvim u redu; u pisanju ih koristite samo u vrlo neformalnim porukama, tekstovima pesama ili dijalogu. Gonna zamenjuje samo going to + glagol (budućnost), nikad going to + mesto. Wanna obično znači want to; u vrlo opuštenom govoru može da znači i want a (I wanna coffee). Napredna napomena: kada want i to pripadaju različitim delovima rečenice, wanna se ne koristi – Who do you want to win? (= želiš da ta osoba pobedi) ne postaje wanna (B1-18).

I'm gonna call her tonight.
Zvaću je večeras.
= going to (budućnost)
Do you wanna grab something to eat?
Oćeš da nešto pojedemo?
= want to
I've gotta go — my bus is here.
Moram da idem, stigao mi je autobus.
= I've got to
We hafta be there by nine.
Moramo da budemo tamo do devet.
= have to
Lemme see that.
Daj da vidim.
= let me
"Where's Mia?" "Dunno."
„Gde je Mija?“ „Pojma nemam.“
= I don't know
It's kinda late to start a new film.
Nekako je kasno da počinjemo novi film.
= kind of
You shoulda seen his face!
Da si samo video njegovo lice!
= should have; ustaljen izraz: pogledajte B1-09

4Povezivanje, izgubljeni i promenjeni glasovi

U brzom govoru reči se spajaju. Povezivanje: krajnji suglasnik se spaja sa samoglasnikom koji sledi (an apple zvuči kao /əˈnæpl/). Izgubljeni glasovi: t ili d između suglasnika često nestaje (next week zvuči kao /neks wiːk/). Promenjeni glasovi: d ili t + you često postaju /dʒ/ ili /tʃ/ (did you zvuči kao /ˈdɪdʒə/). Ovi procesi često sakriju gramatičke reči.

Did you see that?
Jesi li video ovo?
did you zvuči kao /ˈdɪdʒə/
I want to go home.
Hoću kući.
want to zvuči kao /ˈwɒnə/
I've got to finish this.
Moram ovo da završim.
got to zvuči kao /ˈɡɒtə/; I've se skoro ne čuje
What are you doing?
Šta radiš?
zvuči kao /ˈwɒtʃə ˈduːɪŋ/
Would you like a drink?
Hoćeš li nešto da popiješ?
would you zvuči kao /ˈwʊdʒə/
I asked him.
Pitala sam ga.
slabo him gubi h: /ˈɑːskt ɪm/
Turn it off.
Isključi to.
povezivanje: /ˈtɜːnɪˈtɒf/

5Rečenični naglasak: reči sa sadržajem, gramatičke reči i kontrast

U neutralnoj rečenici reči sa sadržajem su naglašene, a gramatičke reči nisu; najjači naglasak obično pada na poslednju reč sa sadržajem. Kada glavni naglasak pomerite na drugu reč – čak i na gramatičku – nastaje kontrast ili isticanje.

I'm going to the cinema.
Idem u bioskop.
neutralno: glavni naglasak na "cinema"
I'm going to the cinema tonight, not tomorrow.
U bioskop idem večeras, a ne sutra.
kontrast: naglasak na "tonight"
I did lock the door!
Jesam zaključala vrata!
naglašeno did: protivrečenje
It's not your fault — it's mine.
Nisi ti kriv, nego ja.
naglasak na "your" i "mine"
The meeting is at three, not after three.
Sastanak je u tri, a ne posle tri.
naglašeni at i after za kontrast

Česte greške

❌I would of helped you.
✅I would have helped you. ili I would've helped you.
"Would of" nastaje kada se slabi oblik reči have čuje kao of; gramatika je have. Pogledajte B1-09.
❌I'm gonna the shop.
✅I'm going to the shop.
Gonna zamenjuje samo going to + glagol, nikad going to + mesto.
❌I'm gonna to call you later.
✅I'm gonna call you later.
Gonna već sadrži "to".
❌She wanna come with us.
✅She wants to come with us.
Wanna = want to; uz he / she / it oblik je wants to.
❌I've gotta to leave.
✅I've gotta leave. ili I've got to leave.
Gotta već sadrži "to".
⚠️What are you looking at? (with a weak "ut" at the end)
✅What are you looking at? (with a strong "at")
Predlog na kraju rečenice zadržava jak oblik.
⚠️Dear Ms Taylor, I wanna apply for the position.
✅Dear Ms Taylor, I would like to apply for the position.
Skraćivanja ne pripadaju formalnom pisanju. Pogledajte C2-02.

Zamke za govornike srpskog

1. Puni samoglasnici u gramatičkim rečima. Srpski se čita onako kako se piše, pa učenici to, for, and, a izgovaraju punim samoglasnikom sa slova. Tada svaka reč zvuči naglašeno i govor postaje isprekidan. Gramatičke reči izgovorite kratko, sa šva.

⚠️I'm looking for a cheap flight to Rome. (with a full /fɔː/, /eɪ/ and /tuː/)
✅I'm looking for a cheap flight to Rome. (with weak /fə/, /ə/ and /tə/)
Gramatički je ispravno, ali zvuči isprekidano; naglašene treba da budu samo looking, cheap, flight i Rome

2. Jako srpsko h u her i him. Srpsko h se izgovara u zadnjem delu usta, sa jasnim trenjem. Englesko h je samo lagan dah, a u slabim him, her, his u sredini rečenice često potpuno nestaje.

⚠️Have you told her about the party? (with a strong Serbian h at the start of "her")
✅Have you told her about the party? (with a weak /ə/: /ˈtəʊld ə/)
Gramatički je ispravno, ali jako h čini her naglašenim i zvuči teško

3. Jako can koje zvuči kao can't. Ako can izgovorite punim, naglašenim samoglasnikom, slušalac lako čuje can't. U potvrdnoj rečenici can je slabo /kən/, a naglasak pada na glavni glagol.

⚠️My little brother can ride a bike now. (with a strong, stressed "can")
✅My little brother can ride a bike now. (with a weak /kən/ and stress on "ride" and "bike")
Gramatički je ispravno, ali jako can lako zvuči kao can't i kaže suprotno

4. Srpsko v umesto /w/ u was, were, would. Srpski nema glas /w/, pa slabi was i would lako dobiju srpsko v, a zubi dodirnu donju usnu. Za /w/ zaokružite usne, kao za kratko u, bez dodira zuba.

⚠️Where were you when the lights went out? (with a Serbian v in "where", "were" and "went")
✅Where were you when the lights went out? (with rounded lips for /w/ and a weak /wə/ for "were")
Gramatički je ispravno, ali v umesto /w/ zvuči strano i otežava razumevanje

5. Gonna i wanna u mejlu profesoru. Ko mnogo sluša pesme i gleda serije, lako prenese skraćivanja u pisane zadatke – i na ispitu. U mejlovima profesorima, esejima i formalnim pismima koristite pune oblike.

⚠️(An email to a university lecturer.) I wanna ask if I'm gonna get my essay back before the exam.
✅I would like to ask whether I am going to get my essay back before the exam.
Gramatički je ispravno, ali skraćivanja su previše neformalna za mejl profesoru

Ne mešajte

gonna (budućnost) i going to (kretanje) – Skraćuje se samo oblik za budućnost.

I'm gonna be late.
Zakasniću.
budućnost
I'm going to Paris next week.
Sledeće nedelje idem u Pariz.
kretanje ka mestu: bez skraćivanja

slab i jak oblik – Ista reč ima dva izgovora; odlučuju mesto i naglasak. Pomoćni glagoli i predlozi imaju jak oblik na kraju rečenice i u kratkim odgovorima: Yes, I can se nikad ne završava slabim /kən/. Zamenice u ulozi objekta ostaju slabe: I asked him.

Where are you going?
Kuda ideš?
are je slabo: /ə/
I don't know where they are.
Ne znam gde su.
are na kraju je jako

's = is i 's = has – Skraćeni oblik zvuči isto; sledeća reč pokazuje koji je (A1-14, A2-16).

She's tired.
Umorna je.
she is + pridev
She's got two brothers.
Ima dva brata.
she has got
He's finished his homework.
Završio je domaći.
he has + particip prošli

Pravopis i izgovor

  • Šva /ə/ je kratak, opušten samoglasnik: usne i jezik su opušteni, usta malo otvorena, a glas nije ni srpsko a, ni e, ni o – kratak je i neodređen. Najčešći je glas u engleskom, a sadrži ga većina slabih oblika: about /əˈbaʊt/, banana /bəˈnɑːnə/ (UK), /bəˈnænə/ (US). Srpski ga nema kao poseban samoglasnik, pa ga svesno vežbajte.
  • Jaki i slabi oblici: can /kæn/ → /kən/; was /wɒz/ (UK), /wʌz/ (US) → /wəz/; were /wɜː/ (UK), /wɜːr/ (US) → /wə/ (UK), /wər/ (US); have /hæv/ → /həv/, /əv/; do /duː/ → /də/; to /tuː/ → /tə/; of /ɒv/ (UK), /ʌv/ (US) → /əv/, /ə/; for /fɔː/ (UK), /fɔːr/ (US) → /fə/ (UK), /fər/ (US); and /ænd/ → /ən/, /n/; at /æt/ → /ət/; from /frɒm/ (UK), /frʌm/ (US) → /frəm/; a /eɪ/ → /ə/; an /æn/ → /ən/; the /ðiː/ → /ðə/, ali /ði/ ispred samoglasnika (the apple); to ispred samoglasnika je /tu/ (to eat).
  • /ð/ u the nije srpsko d: vrh jezika je lagano između zuba. /w/ u was, were, would nije srpsko v: zaokružite usne, a zubi ne dodiruju usnu. Englesko r nije treperavo kao srpsko.
  • Skraćeni oblici: it'll /ˈɪtl/; I'd've /ˈaɪdəv/; wouldn't've /ˈwʊdntəv/.
  • Promenjeni glasovi: did you /ˈdɪdʒə/; would you /ˈwʊdʒə/; want to /ˈwɒnə/ (UK), /ˈwɑːnə/ (US); got to /ˈɡɒtə/ (UK), /ˈɡɑːtə/ (US). Glasovi /dʒ/ i /tʃ/ su kao srpsko dž i č – tu imate prednost.
  • Can't nema slab oblik: /kɑːnt/ (UK), /kænt/ (US). U brzom američkom govoru krajnje t može da bude vrlo tiho, pa je glavni znak dug, naglašen samoglasnik: slabo /kən/ = can, jako /kɑːnt/ ili /kænt/ = can't.
  • Apostrofi u dvostrukim skraćenim oblicima: po jedan za svaki deo koji nedostaje – I'd've, wouldn't've.

Zlatno pravilo

Reči sa sadržajem su stubovi; gramatičke reči su konopac koji se ulegne između njih. Osluškujte slabe, brze glasove – /ə/, /əv/, /tə/, gonna – i koristite jak oblik kada je reč naglašena: u kratkim odgovorima, za kontrast i kod pomoćnih glagola i predloga na kraju rečenice. Skraćivanja slobodno izgovarajte, ali ih pišite samo u vrlo neformalnim porukama. I ne čitajte gramatičke reči onako kako su napisane.

Vežbe

A. Oblik

Napišite pun ili skraćeni oblik.

  1. Koji je pun oblik od "I'd've"?
  2. Koji je pun oblik od "dunno"?
  3. Napišite pun oblik: Do you wanna come?
  4. Napišite pun oblik: I've gotta go.
  5. Napišite skraćeni oblik: should have
  6. Napišite pun oblik: It'll be cold tomorrow.

B. Značenje

Na sajtu najpre poslušajte svaku rečenicu.

  1. Slab ili jak oblik? "can" u "Yes, I can." …
  2. Slab ili jak oblik? "him" u "I asked him." …
  3. Čujete kratko, slabo /kn/: "I kn come on Friday." Koja je to reč? …
  4. Šta znači 's u "She's got two brothers."? …
  5. Koja reč nosi glavni naglasak u neutralnoj rečenici: "I bought a new laptop." …
  6. Koje reči su naglašene radi kontrasta? "I said Tuesday, not Thursday." …

C. Pronađite grešku

U svakoj rečenici postoji jedna greška ili je rečenica tačna. Napišite ispravljenu rečenicu ili napišite correct.

  1. She's gonna to call you later.
  2. We're gonna the beach tomorrow.
  3. He wanna play football.
  4. I'm gonna miss you.

D. U kontekstu

Napišite pun oblik svakog skraćivanja koje je podebljano.

A phone call
Leo: Hey, what are you 17gonna do tonight?
Ana: 18Dunno . I'm 19kinda tired. Why?
Leo: Do you 20wanna see a film? It starts at eight.
Ana: OK, but I've 21gotta finish some work first. 22Lemme call you back.
Leo: Sure. I 23hafta cook dinner anyway.

E. Vaš red

Pišite na engleskom i izgovarajte naglas.

  1. Recite i napišite rečenicu o svojim planovima sa "going to". Zatim napišite kako ona zvuči u opuštenom govoru.
  2. Napišite kratak odgovor na "Can you cook?" i recite koji oblik reči "can" koristite.
  3. Napišite rečenicu kojom ispravljate pogrešnu činjenicu, izgovorite je naglas i napišite koje reči naglašavate.

F. Mešovito ponavljanje

Ponovite prethodne lekcije.

  1. A1-17 Can i can't: modalni glagol „moći“ na engleskom
    Dopunite: " you drive?" "Yes, I can."
  2. A2-03 Be going to: planovi i predviđanja na engleskom
    Dopunite tačnim oblikom glagola iz zagrade: Look at those clouds! It (rain).
  3. A2-20 Must ili have to? Mustn't i don't have to objašnjeno na srpskom
    Izaberite tačan odgovor: You … bring food — there's plenty here.
Решења

A. Oblik

  1. I would have
  2. I don't know
  3. Do you want to come?
  4. I've got to go.
  5. should've
  6. It will be cold tomorrow.

B. Značenje

  1. strong
  2. weak
  3. can
  4. has
  5. laptop
  6. Tuesday and Thursday

C. Pronađite grešku

  1. She's gonna call you later. / She's going to call you later.
  2. We're going to the beach tomorrow.
  3. He wants to play football.
  4. ✓ I'm gonna miss you.

D. U kontekstu

  1. going to
  2. I don't know
  3. kind of
  4. want to
  5. got to
  6. Let me
  7. have to

E. Vaš red

  1. I'm going to visit my grandmother on Sunday. Relaxed speech: I'm gonna visit my grandmother on Sunday.
  2. Yes, I can. — strong "can", because it is stressed at the end of a short answer.
  3. My birthday is in June, not July. — stress on "June" and "July".

F. Mešovito ponavljanje

  1. Can
  2. 's going to rain / is going to rain
  3. don't have to
Android апликацијаУчите у покрету Google Play